Znati koristiti Power Point nije dovoljno za napraviti dobru prezentaciju u njemu. Osim samog poznavanja mogućnosti PP-a dobru prezentaciju ćete moći napraviti ako:

• nena više od jednog slajda za svakih 2 minute trajanja prezentacije
• ne traje predugo (20 – 30 minuta maksimalno)
• na početku u uvodu kažete o čemu ćete govoriti u prezentaciji.
• je dizajnirana i formatirana prema profilu, brojnisti i očekivanjima specifične publike kojoj ćete je predstaviti.
• ako je dobro fokusirana na temu bez preširoko postavljene priče. Dodatni sadržaji mogu biti pripremljeni u slučaju da se pokaže potreba za njima.
• da imate dobro odabrani dizajn predloška za PP. Važno je da unaprijed znate hoćete li prezentirati u svijelom prostoru ili u zatamnjenom. Prema tome treba i odabrati boje pozadine, tekstova i ostalih elemenata.
• imate vrlo ograničenu količinu teksta po svakom slajdu. Ovdje vrijedi princip “manje je više”. Dakle, maksimalno 3-4 retka/natuknice (“bulleta”). Još je bolje ako možete “proći” sa samo jednim retkom, frazom ili jednom riječju. To djeluje mnogo upečatljivije i slušatelji će lakše zapamtiti.
• koristite grafiku samo u službi sadržaja, a ne za dekoraciju. Ako imate crteže, fotografije, dijagrame, grafikone i slično, moraju biti jasni, dobro čitljivi i fokusirani na ono što želite istaknuti. Izbjagavajte vizualnu buku.
• umjesto tablica koristite grafikone za prikazivanje numeričkih podataka. Posebno označite ono što želite naglasiti.
  sve vizualne efekte smanjite na miminum. Oni samo mogu smetati publici da ostane fokusirana na vašu temu. Isto vrijedi i za audio efekte. Njih izbacite u potpunosti, osim ako nešto nužno treba za samu prezentaciju.
• popratne materijale publici podijelite nakon prezentacije. Želite da vas slušaju dok govorite, a ne da čitaju s papira. Recite im da će dobiti materijale i da ne moraju sve zapisivati.
• na kraju sažeto ponovite o čemu ste govorili.
• ostavite dosta vremena za pitanja i odgovore.
• prije razlaza pozovete publiku u akciju (“call to action”). Prezentacija je imala neki svoj cilj i želite ih podsjetiti što želite od publike nakon prezentacije. Ostavite im mogućnost da vas kontaktiraju odmah nakon prezentacije, ali i da vam se jave kasnije.

I ne zaboravite vježbati s mjerenjem vremena.

Napomena: ovaj post izvorno je bio objavljen 2011. na blogu

Među informatičarima je poznato da je jedan od najboljih prezentera bio gazda Applea, Steve Jobs. Činjenica je da su njegove prezentacije uvijek bile vrlo uspješne, zanimljive i odlično prihvaćene. Neki će reći da je to tako zato što je prezentirao stvari koje zanima široki krug zainteresiranih (iPod, iPad, iPhone, Mac računala itd.). Da, to je svakako važno, no isto tako, Steve Jobs bio je poznat da se za svaku svoju prezentaciju pripremao jako dugo, pedantno i predano. Pa je bio spreman vježbati i ponavljati tjednima prije nego izađe pred javnost.

O njemu se na webu može pronaći gomila sadržaja i filmova koji ga prikazuju “u akciji”, a ovdje ćemo spomenuti neke od njegovih savjeta kako dobro pripremiti i odraditi prezentaciju.

U akciji ga možete vidjeti i na ovom primjeru:

Iz ovog primjera evo najvažnijih naglasaka:

• tema – naglasite je na početku, uvedite publiku u priču
• motiv – dajte jasan razlog zašto ste ovdje i zašto bi vas publika trebala slušati
• sadržaj – dajte pregled o čemu ćete pričati, a svaki dio prezentacije jasno podijelite i zasebne cjeline
• IMT logika 🙂 – “ima li mene tu” odnosno “što je tu za mene” (what’s in it for me) – dajte svakom slušatelju načina da se prepozna u onome o čemu govorite – podijelite iskustvo u kojemu će se prepoznati
• ključne riječi i entuzijazam – unesite entuzijazam u vlastitu priču i korištenjem ključnih riječi koje će publika zapamtiti prenesite svoj entuzijazam i slušateljima
• upečatljivost – što želite da publika ponese s prezentacije? Što želite da bude rezultat prezentacije? Na tome najviše radite, jer taj dio mora biti upečatljiv
• mudro koristite brojčane podatke – stavite ih u kontekst i dajte im značenje
• zabava – nemojte usiljeno biti duhoviti, ali probajte napraviti dinamičnu prezentaciju koja neće biti dosadna
• vježbajte – vježbajte dok ne budete zadovoljni. A onda još vježbajte. Svaka prezentacija mora biti uigrana kao dobra predstava jer će tek tada izgledati spontano.
• koristite Jobsov trik “Just one more thing” – kad već svi misle da je gotovo upotrijebite “Još samo nešto” i onda publiku završno “dotucite” s nečim do tada neizrečenim. Nešto što će dobro zapamtiti i što će ponijeti sa sobom.

Možda ćete pomisliti “lako je bilo njemu, imao je dovoljno vremena za to, imao je iza sebe korporativnu mašineriju koja mu je pomagala u svemu”. Jest, njemu je možda zato bilo lakše, ali njegovi suradnici su mnogo puta spominjali da je čovjek bio iznimno vrijedan kad priprema prezentacije i prerfekcionist koji ništa nije prepuštao slučaju.

Napomena: ovaj post izvorno je bio objavljen 2011. na blogu

Svatko od nas ima iskustva kao slušatelj prezentacija i predavanja. Ako ništa drugo, bili smo učenici koji su manje ili više pozorno slušali nastavnike.

Manje je poznato da je prosječno vrijeme pozornosti slušatelja oko 1,5 minute (da, jedna i pol minuta).

Prema tome treba prilagoditi i svoju prezentaciju odnosno nastup. Da bismo zardžali pozornost potrebno je prezentaciju učiniti zanimljivom i dinamičnom, kako bismo stalno “vraćali” publiku. Nikako ne želimo da nakon tako kratkog vremena odlutaju i počnu razmišljati o nečemu drugome.

Postići da nas slušaju pozorno za cijelo vrijeme prezentacije može se:

• ako je dobro pripremljena u odnosu na publiku (“ima li tu nešto za mene?”)
• ako ima efektan početak
• ako im stalno držimo i vraćamo pozornost (dinamika i glasnoća, interakcije, primjeri, vizalna pomagala, …)
• ako ima primjerenu strukturu (razlomljeno po cjelinama, svaka cjelina zaokružena i relativno kratka)
• ako dobro upravljate izazovnim situacijama (nezgodnim pitanjima, upadicama, “neprijateljstvom”, nemirom publikom, …)
• ako na vrijeme i efektno završite

Čak i za djecu u školi propisani školski sat traje 45 minuta. Ako se od toga oduzme desetak minuta za uvodne i adminstrativne poslove (zapisivanje sata, odsutnih, brisanje ploče i ostali “prazni hodovi”) ostaje cca 35 minuta za aktivan rad.

No, rad s djecom i rad s odraslima u velikoj mjeri se razlikuju, jer nećete se baš dobro provesti ako svojoj publici počnete naređivati da se smire i slušaju vas, da zašute itd. 🙂

Preduge prezentacije obično nisu dobre i “gnjave” publiku. Zato se preporučuje da prezentacije traju do 20 minuta (ako je naravno moguće).

I još nešto, uobičajeno je da svi glavne naglaske stavljaju na kraj. Pokazuje se da glavne poruke treba reći onda kada publika ima najveću koncentraciju i pozornost, a to je period od negdje 5. do 7. minute prezentacije. Na kraju naravno treba ponoviti glavne poruke.

Želite li nešto više naučiti o tome kako pričati a da vas ljudi slušaju preporučujem izvrsnu knjigu “How to Talk so Pepople Listen” autorice Sonye Hamlin. Izdavač je Collins, a može se kupiti i kod nas u Profilovim knjižarama. Evo i linka na Amazonu.

Napomene:

• ovaj post izvorno je bio objavljen 2011. na blogu
• autor nema interesa/zarade od prodaje knjige koja je navedena u postu